Jadransko more ili Jadran je deo Sredozemnog mora (Mediterana) i nalazi se između Apeninskog poluostrva (Italija) i Balkanskog poluostrva. Od Jonskog mora deli ga Otrantski moreuz.

Ime i etimologija

Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena; na latinskom se zvalo Mare Hadriaticum. Na modernim jezicima, zove se i Mare Adriatico na italijanskom, Adriatisches Meer na nemačkom, Jadransko morje na slovenačkom, Jadransko more na hrvatskom, Jadransko more na srpskom i Deti Adriatik na albanskom,

Ime je dobilo po gradu Adriji (ili Hadria), i tako se zvao samo severni deo današnjeg Jadranskog mora, ali je vremenom ceo zaliv Sredozemlja dobio ime "Jadransko more". U srednjem veku Balkanski Sloveni su Jadransko more nazivali Sinje more.

Geografija Jadranskog mora

Jadransko more

Nalazi se na severozapadu od 40° do 45° 45' N sa dužinom od 783 km. Prosečna širina je oko 87-210 km, a Otranski moreuz je oko 85 - 100 km.

Mnoštvo ostrva na severnoj i istočnoj obali Jadranskom mora smanjuje širinu otvorenog mora u tom delu na oko 145 km. Totalna površina mora je oko 160,000 km².

Severni deo Jadranskog mora je vrlo plitak, između Istre i Riminija dubina je oko 46 m. Između Šibenika i Ortone pojavljuje se ugnuće, sa dubinom od 180 m.

Najdublji delovi mora se nalaze istočno od Monte Gargana, južno od Dubrovnika, i zapadno od Dureša gde je dubina 900 m, a severno od toga se nalazi jedan mali basen gde je dubina 1,460 m.

Jadransko more se ubraja u topla i plava sredozemna mora. Leti temperatura iznosi od 23 do 27°C pa i više. Voda je najtoplija u avgustu. Providnost je najveća iznad najdubljih delova i iznosi do 56m. Prosečna dubina mora je oko 240 m.

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu.

Jadransko more je zapravo veliki zaljev Sredozemnog mora. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km. Zapadna obala je u cijelosti talijanska, a na istoku Jadransko more dodiruje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju.
Smatra se da je ime dobilo po etruščanskoj koloniji Adriji (ili Hadriji).
U sjeverozapadnom dijelu je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m), a na jugu mnogo dublje (u Južnojadranskoj zavali preko 1200 m). Prosječna dubina je oko 240 m.
Jadransko more dijeli su na četiri cijeline:
Sjeverozapadni plićak (dubine do 50 metara)
Jabučka morska udolina (do 243 m)
Palagruški poprečni prag (do 130 m)
Duboka južnojadranska zavala (najveća dubina 1233 m).

Temperatura jadranskog mora kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka. Morske struje su slabog intenziteta, uz istočnu, hrvatsku obalu, su tople, a uz zapadnu talijansku su hladne.
Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste riba, sisavaca, mekušaca, rakova, bodljikaša, planktona, algi, spužvi i drugi organizmi.
Zbog svega toga Jadransko more pruža velike mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

Od vjetrova najpoznatiji su:
bura, koja donosi hladnoću,
jugo, koje donosi vlagu te
maestral, koji ublažuje ljetne sparine.

Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije.

Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od Pule mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m (taj prostor je za vrijeme ledenog doba bio na kopnu). U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne pada ispod 11°C. Prozirnost mu je također velika. Važno svojstvo morske vode je i slanost ili salinitet kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode.

Karakteristika hrvatske obale je izrazito velika razvedenost, dok je talijanska obala mnogo ravnija. Također je hrvatska obala izrazito visoka (uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru Zadra i zapadne Istre), dok je talijanska obala niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi). Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.

Morske struje su u Jadranskom moru tople te teku uz hrvatsku obalu od juga prema sjeveru, a uz talijansku od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene.

Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka Po). Srećom to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera morskih struja.

U Europi se već trinaest godina uspješno provodi program zaštite okoliša mora i priobalja pod nazivom Plava zastava za plaže i marine. Nositelj i međunarodni voditelj programa je Europska zaklada za okolišni odgoj i obrazovanje (Foundation for Enviromental Education in Europe - FEEE), utemeljena 1981. godine pri Vijeću Europe. U program je danas uključeno preko dvadeset država kojima je turizam jedan od strateških ciljeva.

Plava zastava simbolizira očuvan, siguran i ugodan okoliš namjenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razrađen sustav gospodarenja obalnim područjem i održivi razvoj u turizmu. Nositi Plavu zastavu za plažu i marinu znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljanosti i uređenosti plaža.

Akcija je započela kao poticaj lokalnim vlastima za unaprijeđenje sigurnosti i čistoće
plaža i marina kako za lokalno stanovništo tako i za turiste.

Nalazi se na severozapadu od 40° do 45° 45' N sa dužinom od 783 km. Prosečna širina je oko 87-210 km, a Otranski moreuz je oko 85 - 100 km.

Mnoštvo ostrva na severnoj i istočnoj obali Jadranskom mora smanjuje širinu otvorenog mora u tom delu na oko 145 km. Totalna površina mora je oko 160,000 km².

Severni deo Jadranskog mora je vrlo plitak, između Istre i Riminija dubina je oko 46 m. Između Šibenika i Ortone pojavljuje se ugnuće, sa dubinom od 180 m.

Najdublji delovi mora se nalaze istočno od Monte Gargana, južno od Dubrovnika, i zapadno od Dureša gde je dubina 900 m, a severno od toga se nalazi jedan mali basen gde je dubina 1,460 m.

Jadransko more se ubraja u topla i plava sredozemna mora. Leti temperatura iznosi od 23 do 27°C pa i više. Voda je najtoplija u avgustu. Providnost je najveća iznad najdubljih delova i iznosi do 56m. Prosečna dubina mora je oko 240 m.