Jadransko more je zapravo veliki zaljev Sredozemnog mora. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km. Zapadna obala je u cijelosti talijanska, a na istoku Jadransko more dodiruje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju.
Smatra se da je ime dobilo po etruščanskoj koloniji Adriji (ili Hadriji).
U sjeverozapadnom dijelu je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m), a na jugu mnogo dublje (u Južnojadranskoj zavali preko 1200 m). Prosječna dubina je oko 240 m.
Jadransko more dijeli su na četiri cijeline:
Sjeverozapadni plićak (dubine do 50 metara)
Jabučka morska udolina (do 243 m)
Palagruški poprečni prag (do 130 m)
Duboka južnojadranska zavala (najveća dubina 1233 m).

Temperatura jadranskog mora kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka. Morske struje su slabog intenziteta, uz istočnu, hrvatsku obalu, su tople, a uz zapadnu talijansku su hladne.
Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste riba, sisavaca, mekušaca, rakova, bodljikaša, planktona, algi, spužvi i drugi organizmi.
Zbog svega toga Jadransko more pruža velike mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

Od vjetrova najpoznatiji su:
bura, koja donosi hladnoću,
jugo, koje donosi vlagu te
maestral, koji ublažuje ljetne sparine.